Za dobivanje najsnažnije moguće eksplozije unutar komore za izgaranje u
cilindru potrebno je u nju dovesti točno određenu količinu smjesu zraka
i goriva, i to u pravom trenutku. Pored uređaja za spravljanje smjese i
uređaja za paljenje, posredno u ovom procesu sudjeluju ventili, koji
predstavljaju 'dišni sustav' motora.
Kroz ventile motor usisava svjež zrak i gorivo te ispušta potrošene
plinove. Trenutak i vrijeme otvaranja ventila moraju biti usklađeni s
radom motora. Za pravilan ritam otvaranja i zatvaranja ventila zaduženo
je bregasto vratilo. Bregastih vratila može biti i više, ovisno o
konstrukciji motora, a njihova tajna je upravo u bregovima, jer oni
zapravo upravljaju otvaranjem i zatvaranjem pojedinih ventila.
Ventili se nalaze u glavi motora i dijele se na usisne i ispušne.
Razvojem motora u cilju povećanja specifične snage i iskoristivosti
motora inženjeri su počeli izrađivati motorne glave s više od dva
ventila po cilindru. Više ventila osigurava veću površinu odnosno veću
količinu usisanog/istisnutog medija. Osim toga, ako ih je na istoj
površini više, ti ventili moraju biti manji, što se opet pokazuje kao
prednost jer su kao takvi lakši i manje inertni. Više manjih ventila
omogućuje stoga bolji odaziv na promjenu broja okretaja motora nego što
je to slučaju kod manjeg broja većih i težih ventila. Tako danas kod
serijskih automobila možemo naći motore s tri, četiri i pet ventila po
cilindru.
Konstrukciju glave motora s više ventila omogućio je i drugačiji
položaj bregastog vratila. Naime, bregasto vratilo pokreće radilica.
Kod starijih je motora bregasto vratilo bilo smješteno u bloku motora i
pokretano parom zupčanika ili lancem. Bregovi bregaste osovine pomicali
su vodilice koje su se protezale sve do glave motora i tamo preko
klackalica pokretale ventile. Znatno jednostavnije, a time preciznije i
pouzdanije rješenje je pokretati ventile direktno bregovima bregastog
vratila, za što ga je bilo potrebno premjestiti u glavu motora,
direktno iznad ventila. Ovakva konstrukcija postavlja veće zahtjeve na
prijenos vrtnje s radilice na bregastu osovinu, potrebno je više
prostora u glavi motora, a tu je i problem dovođenja motornog ulja na
sam vrh motora i adekvatnog podmazivanja bregaste osovine. Usporedo s
povećanjem broja ventila javila se i potreba za povećanjem broja
bregastih vratila. Umjesto jednog bregastog vratila koje na sebi ima
bregove i za usisne i za ispušne ventile, danas se sve češće
upotrebljavaju po dva bregasta vratila u jednoj glavi: jedno za usisne
i jedno za ispušne ventile.
Zadatak bregastog vratila je da otvori određene ventile u točno
određenom trenutku i potisne ih na točno određenu dubinu u prostor za
izgaranje, drži ih otvorene točno određeno vrijeme i zatim ih zatvori u
predviđenom trenutku. Tako se usisni ventili otvaraju kada je klip u
gornjoj mrtvoj točki (odnosno nešto prije) kako bi podtlak uvukao
smjesu u cilindar. Slično, ispušni se ventili otvaraju kada je klip u
donjoj mrtvoj točki kako bi klip istisnuo u ispušni sustav izgorjele
plinove. Iz principa rada mehanizma za razvod ventila očito je da
radilica i bregasta vratila moraju biti u savršenoj međusobnoj
koordinaciji, što se postiže njihovom direktnom vezom pomoću lanca ili
zupčastog remena.
Posljedice bilo kakvih poremećaja u sinkroniziranju vrtnje bregaste
osovine i radilice mogu biti pogubne za motor. Stoga je vrlo važno
održavati sustav razvoda ventila. Ukoliko je bregasto vratilo pokretano
lancem, treba paziti na zategnutost lanca, a ako je riječ o zupčastom
remenu, potrebno je obratiti pažnju na interval njegove izmjene. Iako
to niti u jednom slučaju nije preporučljivo, motori kod kojih je
bregasto vratilo pokretano lancem manje su osjetljivi na paljenje
motora guranjem. Kod zupčastog remena, naime, riskirate 'preskakanje',
a time i 'zaribavanje' motora.
pon oľu 31, 2008 10:08 pm
